Uz zlatnu žuticu, vinogradima i maslinama prijete i druge pošasti

U sklopu medunarodnog znanstvenog projekta GestEmerge u kojemu sudjeluje i porecki Institut za poljoprivredu i turizam, u Istri ovih dana boravi skupina znanstvenika iz francuskog Instituta za agronomska istraživanja (L'Institut national de la recherche agronomique - INRA). Kako su teme projekta GestEmerge, koji zajedno provode partneri iz Francuske, Italije, Njemacke i Hrvatske, nove bolesti vocarskih i vinogradarskih kultura, medu njima i zlatna žutica vinove loze, francuski i hrvatski partneri su najprije na radnom sastanku u poreckom Institutu upoznati s aktualnom raširenošcu i naporima u suzbijanju ove bolesti u Istri.

Bakterije i virusi

Slijedi dvodnevni terenski obilazak istarskih proizvodaca, a svoj boravak u Hrvatskoj francuski ce znanstvenici zakljuciti sudjelovanjem na okruglom stolu u Zagrebu na kojem ce uz voditelja i koordinatoricu projekta Marca Barbiera i Sylvie Malembic-Maher iz INRA-e sudjelovati i predstavnici poreckog Instituta za poljoprivredu i turizam, Prirodoslovno-matematickog fakulteta u Zagrebu te Zavoda za zaštitu bilja.

Kako nam prenosi Kristina Grozic iz poreckog Instituta, projekt GestEmerge se temelji na istraživanju utjecaja razlicitih socio-ekonomskih cimbenika na širenje i ucinkovitost iskorjenjivanja zlatne žutice vinove loze, pierceove bolesti vinove loze, bolesti brzog sušenja masline (kojoj je uzrocnik bakterija Xylella fatidiosa) te šljivine šarke (virusne bolesti koja napada i druge vocne vrste). Kroj ovaj se projekt prikupljaju novosti o trenutnim znanstvenim istraživanjima navedenih bolesti.

- Iako je zlatna žutica vec dovoljno poznata tema, mišljenja sam da je aktualna jer dugorocno održivih rješenja njenog suzbijanja još uvijek nema, a štete su i dalje znacajne u pojedinim vinogradima Istre, rekla je Kristina Grozic o jednoj od tema ovog projekta i radnog sastanka s francuskim partnerima. No, i ostale bolesti kojima se ovaj projekt bavi mogu izazvati nemale komplikacije. Primjerice, pierceova bolest je bakterioza vinove loze i masline koju izaziva bakterija Xylella fastidiosa koja je tek nedavno unijeta u Europu iz Sjeverne Amerike a prvi put je otkrivena 2013. godine na maslini i ukrasnom bilju, da bi tijekom 2017. bila u Španjolskoj prvi put otkrivena i na vinovoj lozi.

Ova je bakterija dovela do poznatog propadanja maslina u Italiji (Salento) i utvrdena je na nekoliko novih lokaliteta u Europi na razlicitim biljkama domacinima. Posljedice infekcije vinove loze ili masline ovom bakterijom su gubitak uroda i postepeno propadanje nasada, a suzbijanje ove bolesti je iskljucivo preventivno jer jednom zaražen trs ili maslina ne mogu ozdraviti. Šarka šljive još nije ekonomski znacajna bolest na podrucju Istarske županije, ali je zabilježena na podrucju kontinentalne Hrvatske gdje povremeno cini znacajne štete na kvaliteti i kolicini prinosa razlicitih vocaka.

Edukacija proizvodaca

- Pouceni prethodnim iskustvima sa zlatnom žuticom, mislim da je potrebno pravovremeno zapoceti istraživanja i educirati proizvodace o pierceovoj bolesti kako bi se izbjeglo znacajne ekonomske gubitke u slucaju njezina širenja, upozorava Kristina Grozic, a ovaj istarsko-zagrebacki skup trebao bi, osim u svrhu razmjene znanstvenih informacija, poslužiti i kao prvi alarm hrvatskim proizvodacima o pojavi novih bolesti vinove loze, maslina i vocaka u Hrvatskoj ili u najbližem susjedstvu. (Davor ŠIŠOVIC)

Clanak je dostupan na stranicama Glasa Istre putem poveznice u nastavku.